Gdje je nestao Zaostrog?

Makarska, grad je to za kojeg zna cijela Hrvatska, no koliko znamo o Makarskoj Rivijeri i svim znamenitostima koje ona skriva? Malo, gotovo ništa. Kao da ne postoji ništa južnije od Tučepa, kao da ne postoji ništa sjevernije od Baške Vode, a postoji, itekako postoji. Svako malo mjesto Makarskog primorja ima svoja još uvijek neistražena blaga.

Zaostrog nakon II.svjetskog rata
(Izvor:obiteljski album)

Bogata povijest dokaz je nekadašnje veličine Zaostroga

Zaostrog, mjesto na gotovo krajnjem jugu Makarske Rivijere, nalazi se točno između Dubrovnika i Splita. Smjestilo se ovo maleno mjesto u vječno zelenoj dolini s prekrasnim šljunčanim plažama, a obronci masivnog Biokova koji gotovo da ulaze u more, čine ga idealnim mjestom za odmor. O njegovoj povijesti napisane su knjige i koliko god znamenitosti istaknemo uvijek ćemo nešto izostaviti. Iako se Zaostrog spominje u pisanim dokumentima s kraja petnaestog stoljeća, život se na ovom prostoru odvijao i u pretpovijesti. Granitni ručni žrvanj iz kamenog doba, nekropole (gomile koje su radili stari Iliri), antički spomenici, srednjovjekovna utvrda Ostrog i naposljetku franjevački samostan Sv. Marije, samo su neke od znamenitosti koje nam potvrđuju povijesna blaga ovog malenog mjesta. Franjevački samostan, star pola milenija, prava je riznica kulturnog i povijesnog blaga, a zajedno s crkvom nalazi se pod državnom zaštitom. U njemu je živio, radio i pokopan je velikan fra Andrija Kačić Miošić.

Samostan u Zaostrogu
(Izvor:osobno vlasništvo)

Franjevci su s godinama stvorili samostansku knjižnicu s više od dvadeset tisuća knjiga, dvadeset četiri inkanabule, te više vrijednih, raritetnih i unikatnih knjiga. U samom samostanu nalazi se muzej s antičkim ostacima, folklornim materijalima, te djelima poznatog akademskog slikara Mladena Veže. Malo ljudi zna da je uistinu ogromna slika posljednje večere iz 1724. godine koja se nalazi u samostanskom muzeju i na kojoj je po prvi puta prikazana pasmina Dalmatinac bila jedan od glavnih dokaza pri dokazivanju autohtonosti pasmine. Isto tako, samostanske zidine čuvaju plašt posljednjeg bosanskog kralja, Stjepana Tomaša. O vrijednosti blaga koja se nalaze u samostanu dovoljno govori činjenica da je prije nekoliko godina provaljeno u muzej iz kojeg su otuđene Vežine slike čija se vrijednost iskazuje u tisućama eura. Sve ove znamenitosti zajedno s brojnim prirodnim ljepotama kao što su duge i prostrane plaže, gotovo netaknuta priroda i čudesan spoj planina i mora glavni su aduti ovog turističkog mjesta. Međutim to su aduti koji mu danas ne znače puno i stoje neiskorišteni. Upravo zbog toga možemo reći kako je Zaostrog nekada bio idealno mjesto za odmor, a danas preživljava na račun stare slave.

Zaostroške ljepote
(Izvor:osobno vlasništvo)

Napušteni hotel, razrovane i prljave ulice odraz su prave slike malenog mjesta

Nekadašnji hotel Morenija zajedno s apartmanskim naseljem u potpunosti je devastiran, nekadašnji auto kamp Jadran ostao je isti kao i prije dvadeset godina i danas ugošćuje samo one koji ne znaju gdje idu. Auto kamp Viter danas radi, no ne kao nekada. Tri auto kampa koja su u prošlosti primala stotine gostiju danas zjape poluprazni. Zaostrog može živjeti kao što je živio i prije, preživio je poplave, potrese i ratove, no čini se kako s vremenom sve više propada i tone u svehrvatskom sivilu. Pravu sliku o današnjem Zaostrogu dobijete kada tamo negdje u jedanaestom mjesecu prošetate njegovim ulicama. Pri prvim koracima ne znate kako biste opisali tu zapuštenost, prazninu ili još gore, raspadanje. Ulice su prepune prljavštine, kao da ih nikada nije dotaknula metla. Dok šetate rivom, uistinu imate dojam da se radi o velikom turističkom potencijalu, ali potencijalu i ništa više. Prizor plaža zatrpanih smećem ne može nikoga ostaviti ravnodušnim, pa tako ne možete ni zamisliti da će se za šest mjeseci netko tu kupati. Juga i bure na Makarskom primorju  znaju biti orkanske, naspram njihovih udara oluja Sandy koja je nedavno pogodila SAD čini se smiješnom. Protekle dvije godine nevremena su uništila lokalnu lučicu ( porat), slomila brojne borove i stabla, prevrnula brodice, donijela smeće i uništila brojne zidove uz more.  Upravo jedno tako orkansko jugo pogodilo je i plaže Zaostroga prije desetak dana, išćupalo borove i zgužvalo zidove kao da su od papira. Granje slomljenih borova, kamenje i smeće razbacani su na sve strane. Međutim, sve bi se to puno lakše podnijelo kada bi osobe čiji je posao da se brinu o tome redovito radile svoj posao. No to nije slučaj, oni koji primaju plaću kako bi ulice i plaže bile čiste ponašaju se kao da se to njih ne tiče.

Zapuštenost i nemar nad Zaostrogom
(Izvor:osobno vlasništvo)

Gluhi telefon s odgovornim ljudima 

Čini se da ovo maleno mjesto mora na nešto ličiti samo u dva ljetna mjeseca, a malobrojni mještani su sasvim nebitni, kao da im netko poručuje da stoje u kućama jer vani nemaju što raditi. I uistinu, prizori Zaostroga u zimu su strašni i stanovnicima je bolje da stoje u kućama jer ukoliko požele šetati rivom, postoji opasnost da će upasti u rupu, da će se okliznuti, pasti preko kamena ili da će pak  bor pasti po njima. No zašto da onda ti isti stanovnici plaćaju raznorazne komunalije, doprinose i naknade za održavanje? Jedan od malobrojnih stanovnika koji je želio ostati anoniman, istaknuo je kako je situacija iz godine u godinu sve gora, a raznorazni računi čija bi sredstva trebala ići upravo za poboljšanje te situacije bivaju sve veći. Logičkim razmišljanjem dolazimo do zaključka, da ako su stanovnici obavezni platiti svoje račune, onda bi i druga strana trebala biti obavezna ispuniti ono za što su uredno plaćeni. U trenucima pisanja ovog teksta nitko od odgovornih ljudi nije se javio na pozive, a na staromodan način kontaktiranja, poslano pismo, već dugo nema odgovora. Čini se kao da su od ovog nekadašnjeg bisera Makarskog primorja svi digli ruke, barem do predizbornog vremena, koje je sve bliže, možda se tada netko udostoji reći nešto više o ovom nemaru.